×   HOME JAVA NETPLOT OCTAVE Traži ...
  matematika2
Nužni i dovoljni uvjeti     Varijacijski račun     Uvjetni ekstrem


Primjeri

Sljedeći primjeri ilustriraju primjene varijacijskog računa i korištenje nužnih i dovoljnih uvjeta ekstrema iz prethodnog poglavlja.

Primjer 4.21   Riješimo problem najkraćeg puta iz primjera 4.19:

$\displaystyle I(y)=\int\limits _a^b \sqrt{1+y^{\prime 2}}  dx, \qquad y(x_0)=y_0, \quad
y(x_1)=y_1.
$

Očito se radi o prvom slučaju iz poglavlja 4.7.1 pa rješenje $ y$ mora zadovoljavati Euler-Lagrangeovu jednadžbu

$\displaystyle \frac{\partial F}{\partial y} - \frac{d}{dx}\left(\frac{\partial F}{\partial y'}\right)=0.$

Iz $ F(x,y,y')=\sqrt{1+y^{\prime 2}}$ slijedi

$\displaystyle \frac{\partial F}{\partial y}=0, \qquad \frac{\partial F}{\partial
y'}=\frac{y'}{\sqrt{1+y^{\prime 2}}},
$

pa zaključujemo da je

$\displaystyle \frac{y'}{\sqrt{1+y^{\prime 2}}}=C
$

za neku konstantu $ C$ . Nakon kvadriranja, sređivanja i ponovnog korjenovanja imamo

$\displaystyle y'=\frac{C}{\sqrt{1-C^2}}.
$

Uz oznake $ a=C/\sqrt{1-C^2}$ i $ y'=dy/dx$ dobili smo diferencijalnu jednadžbu sa separiranim varijablama (vidi poglavlje 5.2)

$\displaystyle dy=a  dx.
$

Rješenje jednadžbe je

$\displaystyle y=a x+b,
$

pri čemu su $ a$ i $ b$ konstante. Dakle, rješenje problema najkraćeg puta je pravac, kao što smo i očekivali. Konstante $ a$ i $ b$ možemo odrediti iz rubnih uvjeta:

$\displaystyle y(x_0)=a  x_0+b=y_0, \qquad y(x_1)=a  x_1+b=y_1.
$

Oduzimanje prve jednadžbe od druge daje

$\displaystyle a=\frac{y_1-y_0}{x_1-x_0}
$

pa uvrštavanje u prvu jednadžbu daje

$\displaystyle b=y_0-\frac{y_1-y_0}{x_1-x_0}  x_0.
$

Dobili smo poznatu formulu za jednadžbu pravca kroz dvije točke (vidi [*]M1, primjer 3.11).

Provjerimo na kraju dovoljne uvjete ekstrema: kako je

$\displaystyle F''_{y'y'}=\frac{1}{(1+y^{\prime 2}) \sqrt{1+y^{\prime 2}}}>0,
$

zaključujemo da se zaista radi o minimumu.

Primjer 4.22   Nađimo brahistohronu iz primjera 4.20:

$\displaystyle I(y)=\int\limits _0^a \sqrt{\frac{1+y^{\prime 2}}{x}}  dx, \qquad y(0)=0, \quad
y(a)=b.
$

Opet se radi o prvom slučaju iz poglavlja 4.7.1. Kao i u prethodnom primjeru vrijedi $ \partial F/\partial y=0$ pa se Eulerova jednadžba svodi na

$\displaystyle \frac{y'}{\sqrt{x (1+y^{\prime 2})}}=C
$

za neku konstantu $ C$ . Nakon kvadriranja, sređivanja i ponovnog korjenovanja imamo

$\displaystyle y'=C  \sqrt{\frac{x}{1-C^2x }}.
$

Uz oznaku $ y'=dy/dx$ dobili smo diferencijalnu jednadžbu sa separiranim varijablama

$\displaystyle dy=C  \sqrt{\frac{x}{1-C^2x }}  dx.
$

Integriranje daje

$\displaystyle y$ $\displaystyle = C\int \sqrt{\frac{x}{1-C^2x }}  dx= C\int \frac{x}{\sqrt{x-C^2...
...1}{2C^2}   (1-\cos t) dx=\frac{1}{2C^2}   \sin t   dt \end{array} \right\}$    
  $\displaystyle =\frac{1}{2  C^2} (t-\sin t)+C_1.$    

Konstantu integracije $ C_1$ odredit ćemo iz rubnog uvjeta $ y(0)=0$ : iz $ x=0$ slijedi $ \cos t=1$ pa je $ t=0$ . Dakle,

$\displaystyle 0=\frac{1}{2  C^2}  (0-\sin 0) +C_1
$

pa je $ C_1=0$ . Uz oznaku $ a=\frac{1}{2  C^2}$ imamo

$\displaystyle x(t)=a  (1-\cos t), \qquad y(t)= a  (t-\sin t),$ (4.7)

odnosno rješenje je cikloida (vidi [*]M1, primjer 4.3)4.8. Provjerimo još dovoljne uvjete ekstrema: kako je

$\displaystyle F''_{y'y'}=\frac{1}{(1+y^{\prime 2}) \sqrt{x (1+y^{\prime 2})}}>0,
$

zaključujemo da se zaista radi o minimumu.

Parametar $ a$ iz jednadžbi (4.7) se odredi iz uvjeta da cikloida prolazi točkom $ A$ . Parametar se općenito ne može odrediti egzaktno, već je potrebno koristiti neku od numeričkih metoda. Ako je, na primjer, $ A=(1,2)$ , uvrštavanje u (4.7) daje sustav jednadžbi

$\displaystyle 1=a  (1-\cos t), \qquad 2= a  (t-\sin t).
$

Izjednačavanje parametra $ a$ daje jednadžbu

$\displaystyle 2  \cos t- \sin t + t -2=0.
$

Nul-točku ove funkcije možemo približno izračunati metodom bisekcije4.9. Vrijedi $ t\approx 3.508$ pa je

$\displaystyle a=\frac{1}{1-\cos t}\approx \frac{1}{1-\cos (3.508)}=0.517.
$

Rješenje problema brahistohrone prikazano je na slici 4.18.

Slika: Cikloida kao rješenje problema najkraćeg vremena
\begin{figure}\begin{center}
\epsfig{file=slike/var4.eps,width=8.0cm}
\end{center}\end{figure}

U prethodna dva primjera problem se, zbog $ \partial F/\partial y=0$ , sveo na rješavanje jednostavne diferencijalne jednadžbe prvog reda sa separiranim varijablama (vidi poglavlje 5.2). Općenito se dobije diferencijalna jednadžba drugog reda (vidi poglavlje 5.9).

Primjer 4.23   Riješimo problem najmanjeg oplošja: od svih krivulja koje prolaze točkama $ A=(a,c)$ i $ B=(b,d)$ nađimo onu koja rotacijom oko $ x$ -osi opisuje tijelo najmanjeg oplošja (slika 4.19).

Slika: Problem najmanjeg oplošja
\begin{figure}\begin{center}
\epsfig{file=slike/var5.eps,width=6.6cm}
\end{center}\end{figure}

Prema poglavlju 2.6.4, oplošje rotacijskog tijela računa se formulom

$\displaystyle O=2  \pi \int\limits _a^b y  \sqrt{1+y^{\prime 2}}   dx,
$

pri čemu je $ y>0$ . Dakle, potrebno je minimizirati funkcional

$\displaystyle I(y)=2  \pi \int\limits _a^b y  \sqrt{1+y^{\prime 2}}   dx,\qquad y(a)=c,\quad
y(b)=d.
$

Euler-Lagrangeova jednadžba glasi

0 $\displaystyle =\frac{\partial F}{\partial y} - \frac{d}{dx}\left(\frac{\partial...
...y^{\prime 2}}-\frac{d}{dx} \left( \frac {y  y'}{\sqrt{1+y^{\prime 2}}} \right)$    
  $\displaystyle =\sqrt{1+y^{\prime 2}} -\frac {y^{\prime 2}}{\sqrt{1+y^{\prime 2}}}- \frac {y  y''}{(1+y^{\prime 2}) \sqrt{1+y^{\prime 2}}}.$    

Množenjem jednadžbe s $ (1+y^{\prime 2}) \sqrt{1+y^{\prime 2}}$ dobili smo diferencijalnu jednadžbu drugog reda:

$\displaystyle y  y''-y^{\prime 2} -1=0.
$

Jednadžbu ćemo riješiti koristeći supstituciju $ y'=p$ . Kako je

$\displaystyle y''=\frac{d}{dx}  y'=\frac{d}{dx}  p=
\frac{dp}{dy} \frac{dy}{dx}=\frac{dp}{dy}  p,
$

gornja diferencijalna jednadžba prelazi u jednadžbu sa separiranim varijablama

$\displaystyle y p \frac{dp}{dy} -p^2-1=0,
$

odnosno

$\displaystyle \frac{p}{p^2+1}  dp = \frac{1}{y}  dy.
$

Integriranje daje

$\displaystyle \frac{1}{2}  \ln(p^2+1) + \ln a = \ln y
$

za neku konstantu $ a$ . Odavde slijedi

$\displaystyle p=\frac{dy}{dx}=\sqrt{\left(\frac{y}{a}\right)^2-1},
$

odnosno

$\displaystyle dx= \displaystyle \frac{dy}{\sqrt{\left(\displaystyle \frac{y}{a}\right)^2-1} }.
$

Integriranje daje (vidi poglavlje 1.1.1)

$\displaystyle x=a\mathop{\mathrm{arch}}\nolimits \frac{y}{a} +b
$

za neku konstantu b pa je konačno

$\displaystyle y=a\mathop{\mathrm{ch}}\nolimits \frac{x-b}{a}.
$

Dakle, rješenje je lančanica (vidi [*]M1, poglavlje 4.6.9). Provjera dovoljnih uvjeta ekstrema daje

$\displaystyle F''_{y'y'}=y  \frac{1}{(1+y^{\prime 2}) \sqrt{1+y^{\prime 2}}}>0,
$

pa se zaista radi o minimumu. Konstante $ a$ i $ b$ se određuju iz početnih uvjeta i ne mogu se odrediti analitički. Međutim, program za određivanje početnih uvjeta može se jednostavno programirati u programskom jeziku Matlab.

Za rubne uvjete $ A=(0,3)$ i $ B=(3,2)$ program koji računa konstante $ a$ i $ b$ i potom crta rješenje glasi:

Octave On-line

     


[Octave On-line Home]    [Octave User's Guide]

Zadatak 4.6   Nađite ekstreme sljedećih funkcionala:
a)
$ I(y)=\displaystyle \int\limits _0^4 \sqrt{y (1+y^{\prime 2})}  dx$ ,      $ y(0)=\displaystyle \frac{5}{4}$ ,      $ y(4)=\displaystyle \frac{13}{4}$ .
Rješenje: Funkcional dostiže minimum za $ y=\displaystyle \frac{(5 x-6)^2}{80}+\displaystyle \frac{4}{5}$ .

b)
$ I(y)=\displaystyle \int\limits _0^{\pi/4} (y^2-y^{\prime 2} +6  y\sin 2  x)   dx$ ,      $ y(0)=0$ ,      $ y(\pi/4)=1$ .
Rješenje: Funkcional dostiže maksimum za $ y=\sin 2 x$ .

Sljedeći primjer ilustrira primjenu rubnih uvjeta i uvjeta transverzalnosti.

Primjer 4.24   Riješimo funkcional

$\displaystyle I(x)=\int\limits _0^1 (x^{\prime 2} +1)   dt,
$

pri čemu je $ x=x(t)$ uz rubne uvjete $ x(0)=1$ i $ x(1)=2$ : Euler-Lagrangeova jednadžba glasi

$\displaystyle 0=\frac{\partial F}{\partial x} -
\frac{d}{dt}\left(\frac{\partial F}{\partial x'}\right)=0-\frac{d}{dt}  2 
x'=-2  x''
$

pa je $ x(t)=a  t+b
$ za neke konstante $ a$ i $ b$ . Rubni uvjeti daju $ a=b=1$ a rješenje glasi

$\displaystyle x(t)=t+1.
$

Provjera dovoljnog uvjeta daje

$\displaystyle F''_{x'x'}=2>0
$

pa se radi o minimumu. Najmanja vrijednost zadanog funkcionala je

$\displaystyle I_{\min}=\int\limits _0^1 (1+1)  dt=2.
$

Ako je, pak, zadan samo jedan rubni uvjet, $ x(0)=1$ , onda u drugom kraju mora vrijediti uvjet transverzalnosti

$\displaystyle \frac{\partial F}{\partial x'}  F(1,x(1),x'(1))=0.
$

Eulerova jednadžba ponovo daje

$\displaystyle 0=\frac{\partial F}{\partial x} -
\frac{d}{dt}\left(\frac{\partial F}{\partial x'}\right)=-2  x''
$

iz čega slijedi da je $ x'(t)=a$ za neku konstantu $ a$ . Uvjet transverzalnosti povlači

$\displaystyle 2  x'(1)=0
$

pa je $ a=0$ , odnosno $ x'(t)=0$ . Dakle, $ x(t)=b$ za neku konstantu $ b$ , a zbog rubnog uvjeta $ x(0)=1$ je $ b=1$ . Konačno rješenje je stoga jednako

$\displaystyle x(t)=1.
$

Provjera dovoljnog uvjeta daje

$\displaystyle F''_{x'x'}=2>0
$

pa se i u ovom slučaju radi o minimumu. Najmanja vrijednost funkcionala je sada

$\displaystyle I_{\min}=\int\limits _0^1 (0+1)  dt=1.
$

Uspoređujući s prvim slučajem možemo zaključiti da manje rubnih uvjeta daje "bolje" ekstreme.

Napomena 4.3   Kada je funkcional funkcija od više funkcija,

$\displaystyle I(x_1,\ldots, x_n)=\int\limits _a^b F(t,x_1,\ldots, x_n, x'_1,\ldots, x'_n)  dt,
$

gdje je $ x=1=x_1(t),\ldots, x_n=x_n(t)$ , nužni uvjeti ekstrema glase

$\displaystyle \frac{\partial F}{\partial x_i}-\frac{d}{dt}  \frac{\partial F}{\partial
x'_i}=0,\qquad i=1,\ldots,n,
$

uz zadane rubne uvjete

$\displaystyle x_i(a)=A_i, \qquad x_i(b)=B_i, \qquad A_i,B_i\in\mathbb{R}, \qquad i=1,\ldots,n,
$

ili uvjete transverzalnosti

$\displaystyle \frac{\partial F}{\partial x'_i}=0
$

tamo gdje nisu zadani rubni uvjeti. Dakle, traženje ekstrema funkcionala više funkcija svodi se na rješavanje sustava od $ n$ diferencijalnih jednadžbi i $ 2 n$ dodatnih uvjeta.


Nužni i dovoljni uvjeti     Varijacijski račun     Uvjetni ekstrem